Ramazanski bajram – običaji i vjerovanja

Ramazanski bajram – običaji i vjerovanja

Ramazanski bajram, jedan je od dva najvažnija praznika u islamskom kalendaru. Praznik počinje posebnim bajram – namazom, kojeg obavlja cijela zajednica zajedno na vanjskom otvorenom prostoru koji se zove musalla. U velikim gradovima bajram – namaz se takođe obavlja u centralnim džamijama.

Na bajramsko jutro običaj je da svi članovi porodice rano ustanu i pripremaju se za odlazak u džamiju. Poseban vjerski prilog koji se zove zekat al-fitr (vitre) daje se ovom prigodom. Zaekatul  – fitr se sastoji od određene mjere žita za svakog člana domaćinstva (ili njegova ekvivalentna vrijednost). Proslavljanje Ramazanskog bajrama uobičajeno traje tri dana.

Važan element Bajrama je i njegova javna manifestacija – obavljanje namaza, lijepo oblačenje, posjeta rodbini i prijateljima, čestitanju usmeno ili pismeno.

Nekoliko dana pred Bajram muslimani temeljito čiste i uređuju svoje kuće, stanove, avlije i ulice, spemaju kolače.

Prvi dan Bajrama se provodi u krugu porodice koja se okuplja kod najstarijih članova, drugi dan se obilaze mezarja (groblja), te se ujedno obeležava i kao Dan šehida (palih boraca).

Treći dan predviđen je za druženje s prijateljima i poznanicima, a u tradiciji je ukorenjeno da se sklapaju prijateljstva.

Ramazanskom bajramu prethodi  tridesetodvni  post, tokom kojeg su se vjernici uzdržavali od hrane i pića od zore do zalaska sunca, loših misli i djela.

Riječ ramazan izvorno je značila „velika vrelina“, što je opis koji potiče iz predislamskog solarnog kalendara. Post tokom ovog mjeseca jedan je od pet temelja islama.

„U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur’ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz pravog puta i razlikovanja dobra od zla. Ko od vas u tom mjesecu bude kod kuće, neka ga u postu provede, a ko se razboli ili se u putu zadesi, neka ga u postu provede, a ko se razboli ili se na putu zadesi, neka isti broj dana naposti, – Allah želi da vam olakša, a ne da poteškoće imate – da određeni broj dana ispunite, i da Allaha veličate zato što vam je ukazao na Pravi put, i da zahvalni budete.“ (2,182)

Tokom ramazana, muslimani ništa ne jedu niti piju od zore, kada se ugleda tračak svjetla na horizontu, sve do zalaska sunca. Jede se nakon večernje molitve (akšama). Uobičajeno je i da se jede rano ujutru prije početka posta, što se naziva sehur.

Princip posta je vezan za ograničenja. Ramazan označava kraj užitaka i prohtjeva, dan za danom im postavlja jasne granice, dajući tako neporecivu duhovnu lekciju. Na moralnom planu on donosi direktno razumijevanje patnji gladnoga.

Ramazan je deveti mjesec lunarnog, muslimanskog kalendara, koji se računa prema mjesecu a ne prema suncu. To znači da svake godine post započinje 10 ili 11 dana ranije, dakle i ramazanski Bajram svake godine je 10 ili 11 dana ranije od prethodne godine.


Подели на мрежама

Повезани чланци