Važniji datumi u islamskom kalendaru

Važniji datumi u islamskom kalendaru

Islamski kalendar je poznat i pod nazivom Hidžretski kalendar, jer za svoj početak uzima godinu Hidžre, odnosno preseljenja poslanika Muhameda iz Meke u Medinu, 622. godine.

Kao i svi semitski kalendari, zasnovan je na ciklusima i kretanju Mjeseca, tako da je godina prema islamskom kalendaru za približno 10 dana kraća od solarne godine prema julijanskom ili gregorijanskom kalendaru. Ona se sastoji od 12 lunarnih mjeseci koji traju 29 ili 30 dana. Njihove dužine variraju zbog potrebe da se zaokruži godina čija je dužina 354 dana 8 sati i 48 minuta.

Purchase this image at https://www.stocksy.com/407401

Zbog toga, svi praznici u odnosu na opšteprihvaćeni gregorijanski kalendar dolaze 10 ili 11 dana ranije nego predhodne godine. Na primjer, prvi dan posta mjeseca Ramazana je prošle 2016. godine bio 6. jun, dok je ove godine to bio 27.maj. Za 36 godina Ramazan, mjesec posta, prođe kroz čitavu solarnu godinu, a samim tim i kroz sva godišnja doba.

Islamski dan, baš kao i jevrejski, računa se od jednog do drugog zalaska sunca, pa je tako, na primjer, četvrtak uveče dio petka, koji je u islamu rezervisan za vjerska okupljanja.

 

Purchase this image at https://www.stocksy.com/550704

Islamska Nova godina počinje 1. Muhharema, a koja se ove godine obilježava 22. septembra (1439. hidžretska godina). Prema islamskom učenju, kalendarska godina može se smatrati uspješnom ako je čovjek u njoj uradio više dobrih nego loših djela. Iako ovaj praznik nije postajao za vrijeme poslanika Muhameda (te ga stoga neki učenjaci ne priznaju), muslimani i muslimanke ga danas obilježavaju kao povod za okupljanje i darivanje. U našim krejevima običaj je da se za hidžretsku Novu godinu kupi nešto novo za domaćinstvo, a u mnogim džamijama tog dana se organizuju mevludi.

10. Muhharem je Dan Ašure. Za sunite je to dan spasa, kada su brojni poslanici i njihovi narodi izbavljeni iz svojih muka (npr, vjeruje se da je na taj dan poslanik Nuh došao do kopna sa svojom barkom nakon potopa). Poslanik Muhamed je preporučio da se ovaj dan posti, što je bio prvi post naređen muslimanima, prije onog ramazanskog. Za šite je ovo dan tuge, jer je na ovaj dan poginuo imam Husein, sin Alijev, unuk Poslanikov. Oni ovaj dan obilježavaju tužnim povorkama kroz gradove, uličnim predstavama u kojima oživljavaju događaje vezane za Huseinovu smrt, ali i ritualima samoranjavanja noževima i udaranja lancima po leđima, kako bi osjetili Huseinovu patnju.

12. Rabi-ul-evvela se slavi rođenje poslanika Muhameda, pa je taj dan poznat i pod nazivom Dan Mevluda. U našim krajevima se na ovaj dan često organizuju priredbe ili okupljanja u džamijama na kojima se izvode pjesme koje govore o životu Poslanika.

1. Ramazana počinje post, koji je za svakog punoletnog muslimana i muslimanku obavezan, a koji podrazumjeva uzdržavanje od hrane i pića, seksualnih odnosa, cigareta i ružnog govora od zore do zalaska sunca. Ramazan je jedan od četiri sveta mjeseca, a posebno je značajan jer je u njemu počelo objavljivanje Kur’ana, svete knjige muslimana. Vjernici i vjernice se trude da u ovom mjesecu, pored posta, učine što više dobrih dijela i dijele milostinju, kao i da učvršćuju prijateljske, komšijske i rodbinske veze.

Purchase this image at https://www.stocksy.com/895299

1.Ševvala obilježava se Ramazanski Bajram („Id al-fitr“ – slavlje završetka posta). Obilježavanje počinje klanjanjem Bajram namaza, koji se klanja nakon završetka molitve u zoru – sabah namaza, oko pola sata nakon izlaska sunca. U našem kraju Bajram namaz klanjaju samo muškarci, u džamijama, i tada imam održava prigodnu propovijed. Bajramska molitva se, po Poslanikovom običaju (sunetu), obavlja na otvorenom, na mjestu posebno određenom za to – koje se zove musala. Nakon bajram namaza, tradicionalno se obilaze groblja, gdje se moli za oprost umrlima. Dok je bajramski namaz i obilazak mezarja rezervisan za muškarce, žene kod kuće pripremaju svečane gozbe i kolače za porodicu i goste. Roditelji i stariji članovi porodice tih dana daruju djeci novac ili prigodne poklone. Ramazanski Bajram se praznuje tri dana.

9. Zul-Hidždže je Dan Arefata. Muslimani vjeruju da je na brdu Arefat nedaleko od Meke poslanik Muhamed održao svoj posljednji govor, prije više od 1400 godina, pa na ovaj dan hadžije iz cijelog svijeta dolaze na ovo mjesto gdje se mole Bogu. Preporuka islamskih učenjaka je da vjernici i vjernice koji nisu na hadžu ovaj dan provedu u postu, a na osnovu predanja da je Allahov poslanik Muhamed rekao da post na ovaj dan briše male grijehe iz ove i predhodne godine.

Purchase this image at https://www.stocksy.com/264423

10. Zul-Hidždže je prvi dan Kurban Bajrama. Kurban Bajram je praznik žrtve (tur. kurban znači žrtva). Žrtva u vidu ovce, koze, goveda ili kamile se prinosi u spomen na poslanika Ibrahima, koji je po Alahovoj naredbi kao ispit svoje vjere trebalo da žrtvuje svog prvorođenog sina Ismaila. Kada je Ibrahim odgovorio Božjoj naredbi i krenuo zaklati sina, Bog mu je poslao crnog ovna, kao zamjenu. Zbog toga na ovaj praznik muslimani najčešće žrtvuju ovna ili ovcu, a žrtveno meso se dijeli na tri dijela: jedna trećina se ostavlja za svoju porodicu, jedna se dijeli rodbini i komšijama, a jedna siromašnima.  Muškarci takođe klanjaju Bajram namaz i obilaze groblja, a žene pripremaju ručak koristeći žrtveno meso. Daruju se djeca, obilaze susjedi i rodbina, te im se donosi po komad žrtvenog mesa, kao simbol blagoslova i predanosti Bogu. Ovaj se Bajram takođe naziva i Hadžijski, jer mu predhodi hadžiluk – hodočašće u sveti grad Meku.

Blagoslovljene noći nisu praznici u pravom smislu te riječi, već su to noći tokom kojih su se desili važni događaji za islam, te se vjeruje da se molitva i učenje Kur’ana u njima posebno nagrađuje.

Lejletul-kadr („Noć sudbine“) se uglavnom obilježava 27. Ramazana, devetog mjeseca islamskog kalendara, međutim sa sigurnošću se zna samo da je u posljednjih 10 dana mjeseca Ramazana, najvjervatnije u neparnim noćima. Kur’an za ovu noć kaže:

Noć Kadr je bolja od hiljadu mjeseci. Meleci i Džibril, s dozvolom Gospodara svoga, spuštaju se u njoj zbog odluke svake. Sigurnost je u njoj sve dok zora ne svane.“ (Kur’an, 97:1-5)

Noć sudbine značajna je jer je u njoj započela objava Kur’ana poslaniku Muhamedu, a još je važnije vjerovanje muslimana da u toj noći meleci (anđeli) otvaraju knjigu sudbine svakog pojedinog čovjeka. Iskreno pokajanje u ovoj noći, prema vjerovanju, donosi oprost od grijeha i blagoslov za godinu koja slijedi. Pošto nije precizirano kada je tačno ova noć, muslimani se pridržavaju običaja poslanika Muhameda, koji je posljednjih 10 dana Ramazana provodio u stalnoj molitvi, klanjao dodatne namaze, čitao Kur’an, činio dobra djela i molio Alaha za oprost grijeha. Islamski učenjaci tvrde da je tačno vrijeme nastupanja ove noći tajna, kako bi se vjernici podstakli da što više vremena u noćima pred kraj Ramazana provedu u molitvi i tako zasluže što više nagrada i oproštaj od Alaha. U našem kraju ova noć se najčešće obilježava 27. noći Ramazana.

Purchase this image at https://www.stocksy.com/538171

Lejletul-regaib („Noć želja i nadanja“) se obilježava prvog četvrtka u mjesecu Redžebu, sedmom mjesecu islamskog kalendara. Tu noć muslimani provode u moleći Alaha da im ispuni želje i nade. Navodno, te je noći začet poslanik Muhamed. Noć se počela obilježavati nakon njegove smrti i obilježava se do danas, iako za Muhamedova života muslimani nisu dobili nikakve upute u vezi s tim danom, pa se učenjaci mimoilaze da li je opravdano slaviti ovaj dan.

Lejletul-miradž („Noć uznesenja Muhamedova“) se obilježava 26. Redžeba, jer je, prema vjerovanju muslimana, sedme godine poslanstva, na ovaj dan 618. godine, poslaniku Muhamedu Alah omogućio posjetu drugom svijetu. Na nebo je uznesen na rajskoj životinji burak, koja je, prema predaji, brža od munje, a vodič mu je bio melek Džibril (anđeo). Ovo putovanje je nazvano Miradž, a prethodi mu noćno putovanje Isra. Isra je Muhamedovo putovanje iz Meke u Jerusalim, odakle je uznesen do Alahovog prijestolja, kada je vidio je Dženet (Raj) i Džehenem (Pakao). Ovo putovanje je imalo svrhu da Muhameda učvrsti u uvjerenju da je islam istinit i da je Alah zaista Gospodar svih svjetova. Cijelo putovanje trajalo je samo jednu noć. Miradž je opisan u Kur’anu, te je stoga dužnost svih muslimana da u njega bespogovorno vjeruju. Ipak, islamski znanstvenici se do danas spore oko pitanja je li Miradž bio samo duhovno ili i tjelesno putovanje.

Lejletul berat („Noć praštanja“) se obilježava se 14. Šabana, osmog mjeseca islamskog kalendara. Njeno obilježavanje se temelji na Muhamedovoj izreci (hadisu), koju je zabilježio islamski učenjak Taberani: „Alah se u noći koja pada sredinom Šabana obavještava o svim Svojim stvorenjima, i oprašta svima osim mnogobošcu i mrzitelju“. Hadisi o ovoj noći sporni su kod islamskih stručnjaka (muhadisa) zbog njihove autentičnosti, pa je i obilježavanje ove noći sporno među učenjacima.

Pored ovih, u islamskom kalendaru postoji još nekoliko značajnih datuma koji obilježavaju datume značajnijih bitki koje su vođene u vrijeme poslanika Muhameda, poput Bitke na Bedru, Bitke na Uhudu, Hendeku, Bitka za oslobodjenje Mekke, Bitka za Hunejnu i Bitka na Tebuku. Obilježavanje ovih datuma nije zastupljeno u našim krajevima.

Подели на мрежама

Повезани чланци