Šemsović: Bez očuvanja maternjeg jezika, nacionalnim manjinama preti asimilacija

Šemsović: Bez očuvanja maternjeg jezika, nacionalnim manjinama preti asimilacija

Bošnjačko nacionalno vijeće je sa uvođenjem bosanskog jezika u nastavni plan i program počelo 2004. godine, kada je održan prvi javni čas u jednoj tutinskoj školi. Kao izborni predmet uveden je 2009. godine, a cjelokupna nastava na bosanskom jeziku u osnovnim školama počela je 2013. godine. Sada 26 osnovnih i 10 srednjih škola, kao i tri predškolske ustanove u Srbiji sa oko 17.000 đaka i predškolaca imaju nastavu na bosanskom jeziku.

Bez obrazovanja na maternjem jeziku Bošnjaci u Srbiji mogli bi doživjeti stapanje sa identitetom većinskog naroda, od koga bi ih jedino razlikovala imena i religijska pripadnost, kaže profesor doktor Sead Šemsović sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu.

To obrazovanje zapravo ne poništava ona znanja o srpskoj historiji, kulturi ili tradiciji. Onaj ko završi manjinski koncept obrazovanja na bosanskom jeziku ima 70% srpske historije, 30% bošnjačke. Slično je i sa likovnom i muzičkom kulturom, dok će jezik i književnost biti koncipirani i uobličeni u skladu sa bosanskim jezikom i bošnjačkom književnošću – ističe prof. dr Sead Šemsović sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu.

Poštovanje prava nacionalnih manjina na obrazovanje na maternjem jeziku zahtev je i koji Evropska Unija postavlja pred svoje buduće članice.

Zato su i Bošnjaci preko svog najznačajnijeg predstavničkog tijela BNV uspjeli da dobiju oko 250 udžbenika do sada, da svake godne postoji negdje oko 17000 učenika i učenica koji su u procesu obrazovanja na bosanskom jeziku – od predškolskog, osnovne škole do srednje škole. To je sada jedan sasvim zaokružen sistem, gdje smo već uobličili ishode i standarde obrazovanja, gdje smo dobili već treću generaciju malih maturanata, gdje je u pripremi mala matura na bosanskom, stručno usavršavanje nastavnika iz fizike, hemije, biologije, matematike, geografije… o poznavanju bosanskog jezika – kaže Šemsović.

Koncept obrazovanja na jezicima nacionalnih manjina doprinosi očuvanju njihove posebnosti.

Što više budemo znali o vlastitim posebnostima, mi ćemo sami sebe više cijeniti, sami sebe više vrednovati. Koliko je samo sa kulturom i historijom svog naroda upoznato jedno dijete koje je malu maturu završilo na bosanskom jeziku i upisalo gimnaziju na bosanskom, nego što su upoznati njihovi roditelji, djedovi i nane. Ono poznaje historijski razvoj svoga naroda, svoje književnosti, ono poznaje ono šta je ono, a ne samo istorijat i razvoj većinskog naroda – kaže prof. dr Sead Šemsović.

U prijepoljskoj opštini cjelokupnu nastavu na bosanskom jeziku do sada je uvela Osnovna škola “Svetozar Marković” u Brodarevu.

Подели на мрежама
Новинарка

Повезани чланци

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *