By Vjernici i vjernice islamske vjeroispovijesti Kurban Bajram ove godine dočekuju u petak, koji je prema vjerovanju, najodabraniji dan u nedjelji. Kurban Bajram se drugačije naziva i Hadžijski, jer veliki broj muslimana i muslimanki tada odlazi na hodočašće Kabi i drugim svetim mjestima u Medini u Saudijskoj Arabiji.
Kurban ili Hadžijski Bajram se obilježava dva hidžretska mjeseca i 10 dana nakon Ramazanskog Bajrama. Ime je dobio prema običaju žrtvovanja životinje, koja se naziva kurban, iz želje da se vjernik približi Bogu i zahvali na svim blagodatima.
“Kurban se može zaklati do ikindije namaza trećeg dana Bajrama. To mogu biti ovca ili koza, starije od jedne godine, krava, starija od dvije godine ili kamila, starija od 5 godina. Kurban je najbolje podijeliti na tri dijela – jedan dio se ostavlja sebi, drugi dijeli komšijama i rodbini, a treći dio se dijeli siromašnima”, kaže Admir ef. Gojak, imam džamije u Velikoj Župi.
Propis žrtvovanja kurbana je nastao u vrijeme poslanika Ibrahima.
“Poslanik Ibrahim alejhi selam je bio stavljen na iskušenje od uzvišenog Alaha time što mu je bilo naređeno da treba da zakolje svoga prvorođenog sina. Naravno, to je bio test, iskušavanje njegove poslušnosti prema Alahu. Nakon što je Ibrahim bio spreman da iz poslušnosti prema uzvišenom Alahu izvrši tu naredbu, Alah dželešanuhu je iz svoje milosti izmijenio tu odluku propisom da se žrtvuje neka od prethodno pomenutih životinja”, ističe efendija Gojak.
Kurbanska životinja ne smije imati fizičkih ili zdravstvenih neostataka, a o vrijednosti kurbana govori se u Kur’anu i brojnim predajama poslanika Muhameda.
“Uzvišeni Allah u Kuranu kaže: “Zato se gospodaru svome moli i kurban kolji”. Poslanik s.a.v.s. je takođe rekao da čovjek na dan Kurban Bajrama ne može učiniti nijedno djelo koje je draže Alahu dželešanuhu od klanja kurbana. Govoreći o vrijednosti kurbana, Poslanik je takođe rekao da će čovjek imati sevap sa svaku dlaku kurbana”, kaže imam džamije u Velikoj Župi.
Pored spremanja slatkih i slanih jela, Bajramu prethode i druge pripreme, a posebno je važno da kuće, džamije i avlije čiste dočekaju Bajram.
Bajramska molitva počinje 45 minuta nakon izlaska sunca, pa je ove godine u prijepoljskim džamijama Bajram namaz klanjan u 6 sati i 43 minuta. Osim klanja kurbana, običaj je da se na ovaj dan posećuju mezarja na kojima se uči fatiha za duše umrlih, obilazi rodbina i prijatelji i daruju djeca.
Više u video prilogu:
