Obrazovanje na maternjem jeziku u cilju zaštite kulturne posebnosti

Obrazovanje na maternjem jeziku u cilju zaštite kulturne posebnosti

Za očuvanje kulturnog identiteta jednog naroda, od posebne je važnosti obrazovanje na maternjem jeziku, što je jedan od glavnih ciljeva rada Bošnjačkog nacionalnog vijeća. Cjelokupnu nastavu na bosanskom jeziku ili bar izborni predmet Bosanski jezik sa elementima nacionalne kulture do sada je uvelo 39 škola u Srbiji, od toga tri u opštini Prijepolje.

Bošnjačko nacionalno vijeće je sa uvođenjem bosanskog jezika u nastavni plan i program počelo 2004. godine, kada je održan prvi javni čas u jednoj tutinskoj školi. Kao izborni predmet uveden je 2009. godine, a celokupna nastava na bosanskom jeziku u osnovnim školama počela je 2013. godine. Sada 26 osnovnih i 10 srednjih škola, kao i tri predškolske ustanove u Srbiji sa oko 17 000 đaka i predškolaca imaju nastavu na bosanskom jeziku.

Zakoni ove zemlje garantuju ravnopravan odnos nastane na bosanskom sa nastavom na srpskom jeziku, u svim segmentima obrazovanja, počev od upisa, zatim finansiranja i na kraju validnosti diploma. Takođe je obezbeđeno i polaganje mature na maternjem jeziku, tako da apsolutno ne postoji nikakva zakonska prepreka u obrazovanju na bosanskom jeziku, koji je u potpunoj ravnopravnosti sa obrazovanjem na bosanskom – ističe predsjednica Bošnjačkog nacionalnog vijeća Jasmina Curić.

Elvira Đekić, predsjednica Odbora za obrazovanje na bosanskom jeziku BNV dodaje da kada su u pitanju opšteobrazovni predmeti, poput matematike, fizike, hemije, biologije i slično, ne postoje gotovo nikakve razlike u planu i programu obrazovanja na srpskom i obrazovanja na bosanskom jeziku.

Kada je riječ o maternjem jeziku, čak i kada govorimo o gramatici, postoje male, neznatne razlike. Postoje razlike u pravopisu, ali to je jedno bogatstvo. Djeca se na časovima nematernjeg upoznaju sa srpskom književnošću, a na časovima bosanskog jezika sa svojom, evropskom i svjetskom književnošću – ističe Đekić.

Kada nestane jezika i jezičkih specifičnosti jednog naroda, dolazi do asimilacije i gubljenja socijalnog i kulturnog identiteta tog stanovništva. Nastava na bosanskom jeziku ima cilj da očuva identitet Bošnjaka u Srbiji, ali i da ojača tradicionalno dobre odnose u multikulturalnim zajednicama sandžačkih gradova.

Roditelji su negdje u raskoraku između posla i porodice, tako da je škola ta koja može da im nadomjesti neke stvari koje smo zaboravili u našoj tadiciji i u našim porodicama – podvlači Elvira Đekić.

Predsjednica vijeća Jasmina Curić zaključuje da treba da se ponosimo različitostima koje krase našu zajednicu i da ih njegujemo.

Kada je u pitanju prijepoljska opština, cjelokupna nastava na bosanskom jeziku prije dvije godine uvedena je samo u Osnovnoj školi „Svetozar Marković“ u Brodarevu, dok se u osnovnim školama „Vladimir Perić Valter“ i „Sveti Sava“ odvija u vidu izbornog predmeta Bosanski jezik sa elementima nacionalne kulture.

Подели на мрежама

Повезани чланци