Ruske slovo – čuvar nacionalnog identiteta Rusina (VIDEO)

Ruske slovo – čuvar nacionalnog identiteta Rusina (VIDEO)

Novinsko-izdavačka ustanova „Ruske slovo“ više od sedam decenija informiše rusinsku nacionalnu zajednicu i baštini tradiciju izdavaštva na rusinskom jeziku staru skoro vek. Danas objedinjuje sedam celina koje zajedno doprinose očuvanju nacionalnog identiteta Rusina u Srbiji, pre svega u Vojvodini.

„Ruske slovo“ je pokrenuto 15. juna 1945. godine kada su u Ruskom Krsturu počele da izlaze istoimene nedjeljne novine, a kasnije i druga izdanja na rusinskom jeziku. 1951. godine osniva se Novinsko-izdavačko preduzeće koje se 1968. godine seli u Novi Sad. 2004. godine osnivačka prava se sa pokrajine prenose na Nacionalni savjet rusinske nacionalne manjine, a danas je Novinsko-izdavačka ustanova „Ruske slovo“ registrovana za izdavanje novina, časopisa, knjiga, brošura, muzičkih i video izdanja, i objedinjuje sedam cjelina.

Direktor NIU “Ruske slovo” dr Boris Varga kaže da je osnovni cilj ustanove očuvanje kulture, tradicije, jezika i informisanja na rusinskom jeziku. Pored toga neguje se i razvija interkulturalnost i građanski duh. Nedjeljnik „Ruske slovo” je najstarije izdanje koje već decenijama bilježi i tumači sve što se dešavalo u životu rusinske nacionalne zajednice na prostorima nekadašnje Jugoslavije, posebno u Bačkoj, Sremu i Podunavlju gdje Rusini žive vjekovima. U radu i uređivačkoj politici primјenjuju se isti propisi, novinarski i profesionalni standardi i etičke norme kakve važe za sve medije na medijskoj sceni. Teme su raznolike, kaže Varga što potvrđuje i glavni i odgovorni urednik nedjeljnika “Ruske slovo” Ivan Sabadoš.

Sabadoš kaže da se pažnja posvećuje stvarima koje se tiču striktno nacionalne zajednice, poput manifestacija od nacionalnog značaja, kulture, folklora, ali i temama koje se tiču čitalaca kao građana, a akcenat se stavlja na obrađivanje tema iz posebnog ugla. Većina čitalaca je iz ruralnih područja pa su teme iz poljoprivrede dosta zastupljene.

Akcenat u radu Ustanove, kroz sva izdanja, stavlja se na očuvanje i promovisanje autentičnog književnog rusinskog jezika koji je, kao jezik nacionalne manjine, osjetljiv na uticaje jezika iz okruženja, kaže lektorka Blažena Homa Cvetković. Ovo se danas posebno osjeća kod mladih, koji koriste riječi stranog porijekla.

I rusinsku nacionalnu zajednicu pogađaju aktuelne migracije. Rusini odlaze u matične zemlje Jugoistočne Evrope, u kojima postoje razvijenije zajednice ali i na Zapad. Zato u „Ruskem slovu“ budućnost vide u digitalizaciji svojih izdanja i sadržaja, Internetu i društvenim mrežama.

Pored redakcije u Novom Sadu NIU „Ruske slovo“ ima dopisnike iz svih mjesta u kojima žive Rusini. Internet portal već objedinjuje i plasira sve sadržaje, a u planu je i pokretanje sopstvene video produkcije. Sljedeće godine obilježavaju jubilej 75 godina postojanja, a 2024. godina će biti u znaku obilježavanja stogodišnjice štampane novinarske riječi na rusinskom jeziku, jer je od 1924. godine do pred Drugi svjetski rat Rusinsko narodno prosvjetno društvo objavljivalo  „Rusinske novine” (Ruski novini). Studijska posjeta NIU „Ruske slovo“ je realizovana u okviru projekta „Mediji i raznolikost“ koji finansira Evropska unija u partnerstvu sa Vladom Republike Srbije preko programa EU PRO.


 

Подели на мрежама

Повезани чланци