By Posljednjih godina, promјena vremenskih uslova dovela je poljoprivrednike u nezavidan položaj. Prilagođavanje novim uslovima je neminovnost, samo je pitanje da li će svi uspeti u tome. Klimatske promјene dovele su do situacije da su toplotni talasi sve češći i duži, što su uslovi i okolnosti koji mogu spriječiti rast biljaka i pogoršati suše koje uništavaju useve.
Iako su klimatske promjene globalne, ipak deluju i lokalno. Nedostatak vode jedan je od većih problema, koji nije zaobišao ni Prijepolje.
Nikad nije bila nepovoljnija godina za krompir. Kada se sadi krompir na nadmorskim visinama od 1000 metara, računa se na slanu i period setve se pomera, umesto u maju početkom juna. Imalo je ljudi koji su ove godine kasno posadili krompir, a od juna je nastupila suša i krompir je potrošio tu vlagu i praktično ima proizvođača koji nisu imali šta da poberu – kaže inženjer zaštite bilja Mevludin Korjenić.
Suša dovodi biljke u stres i može da dođe do uvenuća, a prinosi se značajno smanjuju.
Postoje razni preparati, prije svega mikrobiloška đubriva, koja posjeduju to antistresno dejstvo i oni mogu u tom momentu da pomognu biljci.
Pojave štetočina u periodima kada ih ranije nije bilo, takođe su posledica klimatskih promjena.
Ja ću vam sada samo navesti primjer jednog insekta koji se zove stenica, odnosno smrdibuba. To je insekt smeđe boje veličine od jedan do dva centimetra, pripada grupi tvrdokrilaca. On se ranije pojavljivao samo u određenom periodu godine i imalo ga je u tragovima. Sad ga praktično ima tokom čitave godine. Vodi porijeklo iz Azije, te stenice mogu biti kućne, mogu biti povrtne i žitne – pojašnjava Korjenić.
Smatra se da je jednim dijelom na klimatske promjene uticala i zloupotreba primjene preparata u neadekvatnim dozama i koncentracijama.
Svaka biljka se prska određenim preparatom u određenoj fazi svog razvoja. Povećava se koncentracija smatrajući da će se neka štetočina ili neka bolest uništiti, što nije tačno. U našoj zemlji te insepkcijske službe nisu razvijene u dovoljnom broju. Trebalo bi da postoje stalne kontrole proizvođača po pijacama gdje bi se uzimali uzorci. Kada se neki proizvod preprska određenim preparatom, uvijek će u njemu da ostane određena količina tog preparata. Država je tačno propisala koliko sme toga da bude i koliko nije štetno.
Smanjenju uticaja klimatskih promjena svi možemo da doprinesemo, tako što ćemo da vodimo računa o prirodnim resursima – vodi, vazduhu i zemljištu.
