Bahrija Bašović iz sela Hrta bavi se nesvakidašnjom poljoprivrednom proizvodnjom za naš kraj. Na oko 50 ari imanja, pored tradicionalnih poljoprivrednih kultura poput paprike, kupusa i paradajza, uzgaja karfiol i brokoli. Da je znao da je posao tako unosan, kaže da bi počeo i ranije. Berba koja je počela početkom oktobra, trajaće sve do polovine novembra, a Bahrijna računica pokazuje da će piljarama u našoj opštini isporučiti oko tonu i po ovih proizvoda.
Prije pet godina na imanju Bahrije Bašovića, na nadmorskoj visini od 950 metara u Hrtima, ponikli su prvi zasadi karfiola i brokolija. Tada je sadnica bilo tek oko 200, a danas već broji 1000 karfiola i 500 brokolija. Siguran je u kvalitet onoga što proizvede, jer mu uslovi koje je priroda sama obezbjedila, idu na ruku.
Čista priroda i sve, a prvo voda je zdrava, jer tu vodu Bukovaču odozgo, ja mogu da je pijem. A ovi dole pored Lima, mislim da ne mogu baš da piju tu vodu. Mnoge mušterije mi ne vjeruju da ja to proizvodim ovdje u Hrtima, misle da sam nakupac. Uglavnom, sam ovo obrađujem i radim sve, najviše što volim, iz ljubavi – ističe Bahrija.
„Sniježne grudve“, kako Bahrija naziva karfiol, ne trpe jako sunce, ali ne vole ni mnogo vode. Zato su za dobar rod neophodni i dobri vremenski uslovi.
Ako ga posiješ malo ranije, a bude topla jesen, niko neće da stavlja zimnicu tada i neće da ga kupuju i onda propada. Pretprošle godine sam preko 500 kilograma bacio, bila kišna jesen. On je ko sunđer, upija vlagu, sav pošareni.
Mnogo je snage i vremena Bahrija uložio u rad oko malina. Oko 20.000 sadnica nalazilo se na njegovom imanju. Danas kada uzgaja karfiol i brokoli, nije siguran da je to bila dobra odluka.
Više sam trebao da sadim ovo povrće, nego što sam radio oko malina. Izgleda da ću malinu da ugasim, nema radne snage i cijena je nikakva, a mnogo se radi. Za ovo imam moju mašinicu, sve što mi treba imam, a nije toliko zahtjevno. Sve troškove mi je pokrio karfiol, količina je mala, a dobra zarada. Tako da sam ove godine utrefio – kaže Bahrija.
Garantuje da za uzgoj karfiola i brokolija koristi samo prirodno đubrivo kao dodatak.
Sad ponegdje hoće gusenica da ga napadne, a to znači da nema hemije.
Pored poljoprivrede, Bahrija se uspješno bavi i stočarstvom. Oko 50 ovaca je stalni stočni fond kojim raspolaže.Iako je zadovoljan prihodima od poljoprivrede i stočarstva, ipak je skroman u proceni kolika je zapravo zarada.
Eto da nisam gladan. Neko bogatstvo i kapital ne može. Moja generacija ovo radi, a omladina ovo neće da radi, selu je kraj.
Zamjerku ima što kao mali poljoprivredni proizvođač mora da za mjesec dana, koliko u prosjeku godišnje provede na prijepoljskoj pijaci, plaća šest mjeseci zakupa tezge. Zato apeluje da se ta odluka promjeni, kako bi i mali proizvođači mogli da tezgu zakupe na periog koliko m je potrebno, a ne koliko im je nametnuto.


